Apartmani Cres Juretic

Otok Cres

Otok Cres, najveći jadranski otok, nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 248 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istocni dio ovjencani strmim stijenama. Otok Cres bio je naseljen već u mlađe kameno doba. Cres obiluje bogatim povijesnim i kulturnim naslijedem: ostatacima antičkih gradova, ranokatoličkih crkvica, samostana i ostataka gradskih baština venecijanskog razdoblja pa sve do spomenika današnjice.

Cres, jedan od najkrševitijih naših otoka, razlikuje se od ostalih otoka i postojanjem golemog prirodnog rezervoara pitke vode u središnjem dijelu – Vranskog jezera, koje već dugi niz godina opskrbljuje stanovništvo Cresa i Lošinja pitkom vodom. I prije izgradnje vodovoda, voda iz jezera koristila se za vodoopskrbu, ali i za napajanje stoke, ribolov i promet. Da je Jezero bilo vrlo važno još od predpovijesnih vremena, svjedoče ostaci brojnih ilirskih gradina po okolnim uzvišenjima. Porijeklo vode u jezeru odavno privlači pozornost domaćih, ali i stranih istraživača. Rezultati istraživanja su različiti, no mogu se svesti na dva objašnjenja. Prvo se zasniva na hipotezi da se jezero opskrbljuje vodom iz podzemlja, koja dotječe iz kopnenog zaleđa. Drugo se pak odnosi na činjenicu da je Vransko jezero autohtono jezero – dokazano je da nije povezano sa izvorima vode na kopnu, kao što se nekoć mislilo, već voda u jezeru potječe od atmosferskih padalina (kišnice).

Još jedna interesantna činjenica o otoku Cresu je ta da se na otoku ne nalaze zmije otrovnice iako se sam otok nalazi u Kvarnerskom području.

Manifestacije

Lubeničke glazbene večeri

Lubenice su naselje koje svojim tajnovitim uličicama, voltama i dvorištima, ostavlja bez daha svakoga tko ga posjeti. Nalaze se na 378 m nadmorske visine - daleko ispod nalazi se prekrasnu plažu. Lubenice su prekrasne, a Lubeničke glazbene večeri ih još obogaćuju. Od 2010. godine umjetnička ravnateljica Lubeničkih večeri je proslavljena hrvatska sopranistica Lidija Horvat-Dunjko, a izvršni ravnatelj Walter Salković. Već uigrana ekipa iz Organizacijskog odbora kojeg vodi osobno gradonačelnik Cresa, svake godine priprema po osam koncerata koji se održavaju svakog petka kroz srpanj i kolovoz.

Creske kulturne večeri

Koncerti klasične i duhovne klapske glazbe, filmske večeri, noć muzeja i drugi kulturni programi privukli su tijekom ljeta velik broj posjetitelja i njihova srca ispunili radošću. Već unaprijed dogovoreni koncerti i siguran ponovni dolazak gostiju iz Italije i drugih djelova svijeta osiguravaju kvalitetni kulturni program iz godine u godinu.

CREScendo Music Festival

CREScendo Music Festival okuplja vrhunske domaće i strane jazz glazbenike , a grad Cres je idelno mjesto za promociju hrvatske glazbe i glazbenika. Organizacija CREScendo Music Festivala od samih je početaka inzistirala na umjetničkoj interdisciplinarnosti, a posjetitelji mogu uživati u proširenoj kulturnoj ponudi, izložbi slika i fotografija creskih umjetnika te izložbi projekata udruge Ruta.

Ljetni karneval

Na ljetnom karnevalu, uz skupinu iz Cresa, Rijeke i njene okolice, tradicionalno se predstavljaju i sve brojnije skupine iz inozemstva (Italija). Karneval iz godine u godinu, posjećuje sve veći broj zaineteresiranih turista kao i domaćih i stranih medija koji sa velikim zanimanjem prate ovu manifestaciju. Odlična promidžba za otok kao destinaciju koja brine o zabavi svojih gostiju.

Gastro manifestacije

Brudetijada

Creska Brudetijada zamišljena je kao natjecanje timova u kuhanju tradicionalnog jela – brudeta. Na Brudetijadi, čiji je moto „Cresani za Cres“, a održava se u svibnju u gradu Cresu, domaći ljudi okupljeni u timove dokazuju i pokazuju svoje kulinarsko umijeće i natječu se s ostalim ekipama. Prihod od prodaje skuhanog brudeta ide u humanitarne svrhe.

Gulašijada

Gulašijada je natjecanje u kuhanju gulaša od divljači, a održava se u lipnju. Projekt ima za cilj valoriziranje gastronomske primjene alohtone creske divljači te upotpunjenje predsezone u sklopu gastro ponude na kojoj Turistička zajednica grada Cresa već godinama intenzivno radi. Vizija projekta je brendiranje otoka Cresa kao gastro destinacije u kojoj se mogu kušati najrazličitiji okusi – od ribljih specijaliteta pa sve do divljači na otočki način. Želi se i dodatno iskoristiti (ne)sretnu činjenicu da je otok Cres prepun alohtone divljači koja nije dovoljno valorizirana te dokazati da se i ta okolnost može pretvoriti u cresku posebnost. Prihodi od prodaje gulaša idu u humanitarne svrhe.

Dani creske janjetine i creskog maslinovog ulja

Udruga Ulika i Poljoprivredna zadruga Cres u suradnji i koordinaciji s Turističkom zajednicom grada Cresa u travnju organiziraju manifestaciju Dani creske janjetine i creskog maslinovog ulja u kojoj sudjeluju svi restorani na otoku. Time manifestacija dobiva na raznolikosti. Ugostiteljski objekti u svojoj ponudi nude razne specijalitete od mlade creske janjetine. Zadnji dan trajanja manifestacije, ista se održava u gradu Cresu. Osim specijaliteta od janjetine mogu se kušati i ekstra djevičansko maslinovo ulje te razni proizvodi od maslina.

Mit o Cresu

Da bi se utvrdilo porijeklo prvotnog naziva arhipelaga koji obuhvaća uz Cres i Lošinj i niz manjih otočića, treba pribjeći mitskom razdoblju klasične povijesti i kulture - Apsirtu, Medejinom bratu koji je na ovome mjestu našao smrt baš od sestrine ruke. Po njegovu imenu, otoci se prozvaše Apsyrtides. Uz neolitskog čovjeka, ovdje su svoj dom pronašla ponajprije liburno - ilirska plemena, a kasnije i grčki moreplovci.

U daljnjoj svojoj povijesti, ovi su prostori osjetili svu raskoš i sjaj rimske civilizacije ali i tragične posljedice raspada Carstva te stvaranja Bizantskog Imperija. Slavenske migracije i dolazak Hrvata, kao i kasnije potčinjavanje Mletačkoj Republici, ipak su ostavili najupečatljivije tragove u duhovnoj i materijalnoj kulturi ovoga kraja.

Unatoč povijesnim događanjima, baš je taj odnos uzajamnosti između čovjeka i prirode, surove i velikodušne istovremeno, stvorio onu začudnu simbiozu zbog koje se ljudsko djelo čini samo kao spontana evolucija prirodnog elementa.

Počevši od sjevernih padina otoka, neprohodnih, šibanih vjetrovima, prelazeći središnjom visoravni, naboranom, oštrom, krševitom, stigavši do južnih obronaka, otvorenih maestralu i moru koji oplakuje njegove uvale, svugdje se mogu osjetiti znakovi ovog magičnog nastajanja. Naći ćeš ih u izmučenim gromačama, na pitomoj njušci ovce ili pak, u kućama i starim crkvama. Kamen na kamenu, kamen iz kojeg se rađa kamen, kamen koji se bijeli prema bistrom nebu kojeg ponosno i oholo oblijeće bjeloglavi sup u svoj svojoj bezgraničnoj slobodi.

Crepsa

Nastanjen već u neolitiku, gradić u rimsko doba postaje RES PUBLICA CREPSA. Najznačajniji su ostatci liburnijska gradina na obližnjem brežuljku Sv. Bartolomeja.

No, najvjerojatnije će sve zadiviti gromače, niski zidići građeni tehnikom suhozida, kojima je godinama mukotrpnog i strpljivog rada creski čovjek uspio zaštititi ono malo zemlje koje mu je ptiroda podarila.

Spomenici kulture u povijesnoj jezgri grada ptipadaju razvijenijoj kulturi. Na prostoru lučice treba svakako spomenuti ložu, toranj gradskog sata te gradska vrata. Prošavši ih dočekat će Vas mali trg na kojemu se uzdiže zvonik i župna crkva Sv. Marije Snježne, gotičko - renesansnog stila, u kojoj se čuva vrijedna gotička PIETA u drvu iz XVI st. te pala Sv. Sebastijana, A. Vivarinija.

Posebno je zanimljiva jednostavna funkcionalnost arhitekture u stambenim četvrtima. Produživši putem, naći ćete se ispred crkve zaštitnika grada, Sv. Izidora iz XII st. u kojoj se nalazi kasno gotički kip svetca ( XV st. ) i mnoge druge skulpture u drvu. Među palačema odličnika, svojom se ljepotom izdvaja ona porodice Petris, biser gotičko - venecijanske arhitekture i rodna kuća filozofa Franciscusa Patritiusa ( 1521 - 1567 ), danas sjedište Muzeja. No, čitav je grad zapravo muzej u kojem divljenje izazivaju ne samo stare zidine i gradska vrata već i njegove crkve. Svakako treba spomenuti onu Sv. Franje sa samostanom i dva klaustra te muzejem u kojem su izložene slike, kipovi, etnografska zbirka, niz inkunabula među kojima i misal pisan glagoljicom te, na kraju, vrt koji potječe iz rimske ville Rusticae.